BANJALUKA - Pošto je dobar dio svršenih studenata shvatio da mukom stečenu diplomu može da okači o klin, vrijeme je da oni koji tek treba da odluče čime će se baviti razmisle da li je četvorogodišnja srednja škola, a potom i fakultet, racionalna odluka. Zanatlije tvrde da nije.
BANJALUKA - Pošto je dobar dio svršenih studenata shvatio da mukom stečenu diplomu može da okači o klin, vrijeme je da oni koji tek treba da odluče čime će se baviti razmisle da li je četvorogodišnja srednja škola, a potom i fakultet, racionalna odluka. Zanatlije tvrde da nije.
Dok osnovci završnih razreda uveliko razmišljaju o vrsti dalje edukacije, naši sagovornici upozoravaju da je tržište prezasićeno visokoobrazovanim kadrom, ali da rješenje, ipak, postoji. Firme vape za zanatlijama brojnih profila, a pritom je kvalitetnom majstoru na raspolaganju i mogućnost samozapošljavanja, što u nekim slučajevima, ako je riječ o vrsnom stručnjaku, donosi veoma dobru zaradu. "Prošla godina je prva godina u kojoj se više zanatskih radnji u RS prijavilo nego što ih se odjavilo, što dovoljno govori. Dijete neće pogriješiti ako upiše bilo koji zanat jer kod nas su svi deficitarni", poručuje Jovan Bratić, direktor Zanatsko-preduzetničke komore RS. Upitan da nabroji neke od zanata koji kod nas imaju perspektivu, on je, između ostalih, potvrdio da su deficitarna zanimanja moler, tesar, zidar, keramičar, autolimar, automehaničar, autodijagnostičar i slično. I Edi Haneš, direktor banjalučke Poljoprivredne škole, ima korisne prijedloge za buduće srednjoškolce, ali i uvjerenje da će, ako ga poslušaju, lako doći do radne knjižice. Prijedlozi za buduće srednjoškolce "Naši mesari, kad završe školovanje, u 98 odsto slučajeva po dobijanju diplome počinju da rade. Pekari, isto tako", naveo je Haneš. Veliki dio mesara i pekara, ali i onih koji se u banjalučkoj Poljoprivrednoj školi opredijele i odškoluju za zanimanje cvjećar-vrtlar, odu u države Evropske unije i tamo nađu posao. "Pogotovo odlaze u Sloveniju. To je tržište. Idu tamo gdje im je bolje", naveo je Haneš. Da bi mladi zaista trebalo da razmisle i o školovanju za neki od zanata uvjerava i Alija Remzo Bakšić, doskorašnji direktor Asocijacije poslodavaca BiH, odličan poznavalac prilika na tržištu. On ističe da nam stari zanati, poput obućarskog, više i nisu potrebni. Međutim, postoje i one zanatlije koje jesu, npr. varioci, automehaničari i slično. "Automehaničare nećete naći na birou", pojasnio je Bakšić. Napraviti obrazovnu strategiju Po njegovim riječima, potrebno je da se i u BiH, baš kao i u evropskim razvijenim ekonomijama, država opredijeli da školuje kadrove za koje ima posla i za koje je lako realizovati samozapošljavanje. "Jer austrijska obrazovna strategija je takva da se dvije trećine učenika upisuju u srednje stručne škole. Svi oni završe neka tehnička ili zanatska zanimanja. To je ono što bi i nama trebalo jer bi se stvorile mogućnosti i za pokretanje vlastitih malih biznisa", zaključio je Bakšić.