Loša kvaliteta obrazovanja te neusklađenost ponude i potražnje na tržištu rada među najvećim su ograničenjima za rast i zapošljavanje u BiH. Iako je došlo do modernizacije, glavni izazovi su još uvijek tu, između ostalog, složen institucionalni okvir i administrativna fragmentiranost, rigidnost obrazovnog sustava, slabi obrazovni ishodi itd.


Loša kvaliteta obrazovanja te neusklađenost ponude i potražnje na tržištu rada među najvećim su ograničenjima za rast i zapošljavanje u BiH. Iako je došlo do modernizacije, glavni izazovi su još uvijek tu, između ostalog, složen institucionalni okvir i administrativna fragmentiranost, rigidnost obrazovnog sustava, slabi obrazovni ishodi itd.

Upisne stope

Prema analizi Ekonomskog instituta u Sarajevu, dolazi se do podatka da BiH zaostaje za zemljama u regiji prema stopama upisa, s 89% bruto stopom upisa u srednje obrazovanje naspram gotovo 98% u Sloveniji i RH, a niže su stope samo u Makedoniji. Stope upisa za djecu iz siromašnih obitelji s roditeljima s niskim stupnjem obrazovanja mnogo su niže od prosjeka, što značajno otežava da se ove kategorije stanovništva otrgnu iz siromaštva. BiH ne zaostaje mnogo za zemljama regije kada se radi o upisnim stopama u srednjem obrazovanju. Međutim, postignuta razina obrazovanja, iako je poboljšana u posljednjih pet godina, i dalje je niska s 41,7% osoba u radnoj dobi sa završenom samo osnovnom školom. Kako su napisali u analizi, postoji nekoliko razloga za ovaj raskorak. Ovo je dijelom vjerojatno nasljeđe rata kada su uništavanje školskih objekata i prekidi u obrazovnom procesu vodili velikom broju napuštanja školovanja i završavanju samo osnovne škole. Navedeno je najviše utjecalo na one koji su ulazili na tržište rada neposredno nakon rata. Druga dva razloga su visoke stope napuštanja školovanja i migracija, posebno među mladima. Razina obrazovanja usko je povezana sa zapošljavanjem i udjelom u radnoj snazi. Prema podacima iz ankete o radnoj snazi u 2013., više od 79% radno sposobnog stanovništva s osnovnim obrazovanjem ili manje bilo je izvan radne snage, a samo 14,9% je bilo zaposleno. Mali broj nezaposlenih među onima sa završenom samo osnovnom školom je rezultat opće obeshrabrenosti koja potječe od niske zapošljivosti osoba s osnovnom školom i manje, te rezultira visokim stopama neaktivnosti.

Rastu izgledi

Sa završenom SSŠ značajno rastu izgledi za zaposlenjem. U 2013. dvije od pet osoba sa srednjom školom bile su zaposlene. Ova skupina stanovništva u cjelini bilježi veći udio na tržištu rada s većim udjelom zaposlenih (40%) i nezaposlenih (17,2%). Visoko obrazovani na tržištu rada prolaze mnogo bolje: tri četvrtine visoko obrazovanih su u radnoj snazi, a samo 12,3 posto ih je nezaposleno.