Spoljnotrgovinska razmjena između BiH i afričkih država od januara do avgusta ove godine iznosila je oko 150 miliona KM, a na spisku proizvoda koje uvozimo našli su se i proizvodi od mesa, dok uz ostalo izvozimo i oružje.
Kako je "Nezavisnim" potvrđeno iz Spoljnotrgovinske komore BiH, za osam mjeseci 2019. smo u afričke zemlje izvezli robu vrijednu 125.511.191 maraka, što je pet puta više od uvoza, koji je iznosio 24.093.579 KM.
Ubjedljivo najviše proizvoda poslali smo na tržište Egipta, i to u vrijednosti 79 miliona maraka, te Maroka, u iznosu od 15,6 miliona KM. U istom periodu najviše robe dobili smo iz Liberije, za šta smo izdvojili oko 7,4 miliona KM, te Egipta (6,4 miliona maraka).
Zanimljiv je i spisak proizvoda koji učestvuju u spoljnotrgovinskoj razmjeni. Na primjer, u Egipat smo za osam mjeseci izvezli oružje i municiju, te njihove dijelove i pribor, za čak 34.647.882 marke. U tu zemlju slali smo i gvožde i čelik, drvo i proizvode od drveta, namještaj, posteljinu, madrace i slično.
Egipat je nama "uzvratio" povrćem, korijenjem i krtolama za jelo, voćem, kakaoom i proizvodima od kakaoa i slično.
U Etiopiju smo slali robu poput kotlova, mašina i mehaničkih uređaja, a ta država nama je prodavala kafu, čaj, namještaj, posteljinu...
Oružje i municiju izvozili smo i u Ganu, baš kao i obuću i druge proizvode od kože. U Južnoafričku Republiku, uz oružje i municiju, izvozimo keramičke proizvode, drvo i drvene proizvode, farmaceutske proizvode... Iz BiH su u Libiju otišli, između ostalog, farmaceutski proizvodi, duvan i proizvodi koji ga zamjenjuju, te roba iz grupe u koju spadaju pića, alkoholi i sirće.
Municiju i oružje, vrijedne gotovo osam miliona KM, plasirali smo i u Maroko, odakle smo za 3,9 miliona KM uvezli prerađevina od mesa, ribe, ljusaka, mekušaca.
Sladimo se šećerom iz Mauricijusa, odakle nam je, za osam mjeseci, stiglo 140.000 kilograma ove grupe proizvoda, a plaćeno je 166.688 maraka.
Od afričkih država s kojima trgujemo, najmanje koristi imala je Burkina Faso - prodala nam je, za osam mjeseci, tek 18 kilograma masnoće i ulja životinjskog i biljnog porijekla za 361 marku. U istom periodu, mi smo najmanje robe poslali u Benin, svega 255 kg dijelova za mašine, ukupne vrijednosti 1.819 maraka.
To što nam hrana stiže iz Afrike ne iznenađuje Stojana Marinkovića, predsjednika Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, koji ističe da je u pitanju apsurdna situacija.
"Već desetak godina unazad pozivamo na zaštitu domaće proizvodnje, ali su mjere izostale. Istina je da su iznađena nova tržišta za izvoz naših poljoprivrednih proizvoda, ali apsurdno je to što proizvode koje možemo sami proizvesti mi uvozimo, a istovremeno i izvozimo", rekao je Marinković za "Nezavisne".
Sindikalce raduje to što ostvarujemo izvoz, pa tako Zlatibor Kojčić, predsjednik Sindikata radnika tekstila, kože, obuće i gume FBiH, napominje da ova grana, sigurno, ima perspektivu.
"Dok je svijeta i ljudi, potrebe za odjećom i obućom će biti. Dakle, perspektiva postoji, samo još da malo porade vlade, sindikati i udruženja poslodavaca i svima bi bilo lakše", ističe Kojčić te dodaje da su u ovom sektoru plate, inače, najniže.
Podsjetimo, nedavno je Marko Čadež, predsjednik Privredne komore Srbije, na otvaranju poslovne konferencije u Beogradu, kojoj je prisustvovalo 150 učesnika s Balkana i afričkog kontinenta, rekao da je cilj ekonomsko jačanje veza između zemalja zapadnog Balkana i afričkog kontinenta.
Istakao je da Afrika i zapadni Balkan intenzivno rade na razvoju svojih regionalnih tržišta, dodajući da je želja da saradnja ta dva regiona dovede do potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini zapadnog Balkana i Afričke unije.
To bi značilo, naveo je, da se za našu poslovnu zajednicu otvara trižište od 1,2 milijarde potrošača, te da je to velika mogućnost za povećanje izvoza, razvoja saradnje, razmjene tehnologije, znanja…
Robna razmjena između šest zemalja zapadnog Balkana i afričkih zemalja na godišnjem nivou iznosi samo 314 miliona dolara.