Kada se stranci koji rade u BiH svrstaju po djelatnostima najviše je onih koji se bave trgovinom na veliko malo (600), prerađivačkom industrijom (370) i obrazovanje 327.


Kada se stranci koji rade u BiH svrstaju po djelatnostima najviše je onih koji se bave trgovinom na veliko malo (600), prerađivačkom industrijom (370) i obrazovanje 327.


U Bosni i Hercegovini svake godini oko 2.500 stranaca dobije radnu dozvolu, a prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH najviše stranaca koji rade u BiH dolazi iz Srbije, Turske i Kine. Vijeće ministara BiH u 2015. utvrdilo kvotu od 1.886 radnih dozvola od čega je 890 za područje FBiH, piše Klix.ba.


Ipak, ukupno je u 2015. izdano 1.129 novih radnih dozvola, pri čemu se 536 dozvola odnosi na novozapošljavanje, a ostatak na produžavanje već izdatih dozvola. Kada se ovom broju pridoda i broj radnih dozvola koje stranci ostvare po osnovu člana 79. Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu u BiH je u 2015. ukupno radilo 2.465 osoba.

I u prethodnih pet godinama broj zaposlenih stranaca u BiH kretao se između 2.000 i 2.500.

Kada se gledaju zemlje iz kojih stranci dolaze raditi u BiH, najviše ih je iz Srbije (701), Turske (353), Kine (238), Hrvatske (214), Italije (109), Kuvajta (75), Crne Gore (74), Slovenije (59), S. Arabije (54), Rusije (49)... Stranci koji su radili u BiH su u tijeku 2015. bili porijeklom iz ukupno 65 zemalja. Skoro identičan trend, kada je u pitanju porijeklo osoba koje rade u BiH, bilježi se svih proteklih pet godina pri čemu su Srbija, Turska i Kina uvijek na prva tri mjesta.

Kada se stranci koji rade u BiH svrstaju po djelatnostima najviše je onih koji se bave trgovinom na veliko malo (600), prerađivačkom industrijom (370) i obrazovanje 327.

Iz Agencije za statistiku BiH za Klix.ba kažu kako je najviše radnika u oblasti trgovine zbog činjenice da stranci, sukladno Zakonu o kretanju i boravku stranaca, imaju pravo dobiti radnu dozvolu za svako otvoreno predstavništvo ili prilikom pokretanja vlastitog biznisa.

Što se tiče kvota za izdavanje radnih dozvola strancima, njih utvrđuju županijski i entitetski zavodi za zapošljavanje. U posljednje vrijeme, navode iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH, primjetna je povećana potreba za kadrovima u sferi obrazovanja zbog većeg broja privatnih škola i sveučilišta na stranim jezicima koje se otvaraju u BiH.

Iz podataka koje objavljuje Agencija za rad i zapošljavanje vidljivo je i značajno povećanje osoba koje su radnu dozvolu dobile za rad u sektoru nekretnina. Tako je 2010. u BiH bilo samo 37 stranaca koji su se bavili kupoprodajom nekretnina, a 2015. ukupno 160 stranaca u Bih se bavilo djelatnošću kupoprodaje nekretnina.