Nezaposleni stručnjaci iz BiH mogli bi u budućnosti imati veću šansu da se zaposle u Evropskoj uniji jer je u pripremi nova uredba koja treba da olakša integraciju stručne radne snage iz takozvanih trećih država, među kojima je i naša.
Nezaposleni stručnjaci iz BiH mogli bi u budućnosti imati veću šansu da se zaposle u Evropskoj uniji jer je u pripremi nova uredba koja treba da olakša integraciju stručne radne snage iz takozvanih trećih država, među kojima je i naša.
Mediji u Austriji pišu kako se u okviru Akcionog plana EU od juna nalazi prijedlog uspostavljanja smjernica za "plavu kartu", a s kojom bi se povećala imigracija visokokvalifikovane radne snage iz inostranstva.
Vlasnici "plave karte" moći će lakše, brže i fleksibilnije da uđu na tržište rada, a olakšaće se i spajanje porodica. Isto tako trebalo bi da se pojednostavi promjena radnog mjesta unutar EU. Cijela priča je, međutim, kako tvrdi bečki "Presse", pala u drugi plan zbog izbjegličke krize, koja je trenutno tema broj jedan u Evropi.
Uredba bi, kako se navodi, imala dalekosežne posljedice, jer bi time bila uvedena pravila širom EU za nastanjenje stručne radne snage, a morale bi i da se mijenjaju pojedine zakonske mjere. Kada je Austrija u pitanju, "crveno-bijelo-crvena karta", uvedena 2011, bila bi prevaziđena.
U Austriji je imigracija na osnovu te karte veoma mala, a prema statistici Ministarstva unutrašnjih poslova prošle godine ju je dobilo 1.640 građana iz zemalja van EU.
Većina je došla upravo iz BiH (350), a zatim iz Srbije (171). Senad Tatarević, direktor Agencije "Alumna", koja se bavi posredovanjem u zapošljavanju u inostranstvu, kaže kako je BiH već dobila određene povlastice po pitanju zapošnjavanja u Njemačkoj. "Naši visokoobrazovani stručnjaci i sada mogu otići u Njemačku.
Tamo imaju mogućnost da u roku od tri mjeseca pronađu poslodavca", kaže on. Sa druge strane, kako je rekao, austrijske procedure su drugačije, složenije, a sve je podijeljeno na federalne jedinice.
Inače, "plava karta" EU je prvi put predstavljena u oktobru 2007. godine i daje pravo visokokvalifikovanim radnicima van bloka da žive i rade u 24 od 27 zemalja članica EU, osim Danske, Irske i Velike Britanije.