Izazovan politički ambijent koji otežava strukturalne reforme glavni je ekonomski rizik po BiH iznutra, dok se onaj sa vana ogleda u izazovnoj političkoj situaciji u regiji i sporom rastu EU.
Navodi se to u juče objavljenom redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke pod nazivom "Brži rast, više radnih mjesta", a koji je u svojoj analizi obuhvatio sve zemlje zapadnog Balkana.
Svjetska banka u narednih nekoliko godina za Bosnu i Hercegovinu predviđa blagi ekonomski napredak, koji će prije svega zavisiti od realizacije Reformske agende.
"Vođenje razborite, efikasne i efektivne fiskalne politike, zaštita bankarskog sektora i rješavanje uporne nezaposlenosti i nedovoljne zaposlenosti su od centralnog značaja za Reformsku agendu BiH. Iako deficit i dalje ostaje umjeren, poresko opterećenje je veliko, a javna potrošnja neefikasna, što se dokazuje i slabo ciljanim naknadama", stoji u izvještaju.
Zaključuju kako stopa nezaposlenosti ostaje velika, uz tek skromna unapređenja na tržištu rada, gdje su u industrijskom sektoru otvorena nova radna mjesta, dok je u poljoprivredi i uslugama došlo do pada zaposlenosti. Smanjena je zaposlenost u javnom sektoru, ali je zato nezaposlenost mladih u zemlji, prema njihovom izvještaju, čak 54,3 odsto.
Indeks potrošačkih cijena je manji iz mjeseca u mjesec, što je uz mali i ograničeni rast plata dovelo do povećanja realnog prihoda. Pojeftinili su hrana, odjeća i obuća, a narasle su cijene alkohola, duhana, stanovanja i komunalija.
Upozoravaju kako bi se fiskalno stanje moglo pogoršati ukoliko ne bude strukturalnih i fiskalnih reformi za smanjenje velikih izdataka za plate u javnom sektoru i unapređenja naplate poreza.
"Rizici vezani za kvalitet aktive banaka i dalje predstavljaju glavnu barijeru za zdrav rast kredita. Sve veći rizici vezani za regulaciju i nadzor nad domaćim bankama mogu ugroziti fiskalnu i finansijsku stabilnost. Iako postepeno opada, udio nenaplativih zajmova u portfelju komercijalnih banaka je i dalje veliki jer dostiže 12,1 odsto ukupnih zajmova. To ugrožava profit i kapital, ograničavajući nove plasmane zajmova i time smanjujući generalno sposobnost banaka da podrže rast", navodi se u izvještaju.
Sandra Hlivnjak, ekonomista Svjetske banke, kazala je da su strane direktne investicije u BiH usporene u prošloj godini, ali da i dalje ostaju glavni izvor spoljnog finansiranja u regionu.
"Nivo stranih direktnih investicija u BiH i dalje je nedovoljan da značajnije doprinese povećanju ekonomskog rasta BiH, jer u prošloj godini bilježi pad od 1,2 odsto u odnosu na bruto domaći proizvod", ističe Hlivnjakova.
Zbirno gledano, zemlje zapadnog Balkana su ostvarile veći rast u 2016. nego u 2015. godini, a ubrzani ekonomski rast je doveo do otvaranja većeg broja radnih mjesta i to najviše u Srbiji.